Gradsko vijeće jednoglasno: želimo cjelovit Jadran i nastavak djelatnosti!
listopad 13, 2010 Gradsko vijece, SDP
Stranke SDP, HSLS, ARS i nezavisna lista Igora Posarića na temelju članka 40. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Crikvenice predložili su donošenje akta po hitnom postupku te uvrštavanje točke pod nazivom “Prijedlog zaključka o stajalištima i aktivnostima Grada Crikvenice u stečajnom postupku Jadran d.d. u stečaju” na dnevni red 18. sjednice Gradskog vijeća Grada Crikvenice i to kao posljednje točke sjednice.
Obzirom da je 21.10.2010. godine zakazano Izvještajno ročište na kojem će se odlučivati o “sudbini” Jadran d.d.-a u stečaju smatrali su da Gradsko vijeće Grada Crikvenice treba i mora raspravljati o tom ključnom pitanju za budućnost Grada Crikvenice te donesti zaključke i stavove po pitanju provođenja stečajnog postupka.
Gradsko je vijeće 12.10.2010. raspravljalo o toj točci te doneslo jednoglasne zaključke: Gradsko vijeće smatra da je od posebnog interesa za Grad Crikvenicu nastavak djelatnosti tvrtke Jadran d.d. u stečaju te očuvanje cjelovitosti te tvrtke kao i završetak stečaja odnosno privatizacija tog poduzeća kao cjeline.
Gradsko vijeće zadužilo je gradonačelnika Grada Crikvenice kao zastupnika Grada Crikvenice da poduzme sve radnje u cilju izvršenja stava Gradskog vijeća Grada Crikvenice u tom cilju.
Uvodno obrazloženje sa mnogo podataka i činjenica po točci dao je predsjednik gradske organizacije SDP-a Dino Manestar koje možete u cijelosti pročitati.
Poštovani,
dopustite mi da pokušam sročiti problematiku Jadrana d.d. u 5-10 minuta iako je vrlo kompleksna. Svoja saznanja temeljim na velikom broju razgovora sa ljudima koji su bili izravno uključeni u rad Jadrana, onih koji su dijelom donosili odluke o Jadranu, ali i sakupljenoj dokumentaciji. Obzirom da osobno nisam sudjelovao u događajima koje ću opisivati, molim da mi oprostite eventualne greške u interpretaciji.
Kada danas razgovaramo o Jadran d.d.-u moramo razlučiti dva elementa te problematike: prvi je stanje Jadrana d.d. kroz sve ove godine, obračunate, ali nepriznate direktne i indirektne ratne štete, vlasnički odnosi, ali i proces pretvorbe koji nas navodi na drugi element, a to je vlasnički odnos Jadrana d.d. nad turističkim naseljem Kačjak i autokampom Selce.
Jadran d.d. je 1992. godine temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća postao dioničko društvo te pod svoje vlasništvo dobio hotelske i ugostiteljske objekte. Pretvorba tada društvenog poduzeća vršila se je sukladno Elaboratu o pretvorbi u kojem je nastao ključni problem današnje situacije u vlasničkim odnosima: pogrešno je iskazana površina turističkog naselja Kačjak i to u glavi 4 Elaborata – tehnički opis. Naime, u navedenoj je glavi ispravno navedeno da se turističko naselje Kačjak nalazi na poluotoku površine cca. 12,5 hektara, ali je u obračunu vrijednosti uzeta površina od 21.004,24 četvornih metara umjesto 120.910,08 četvornih metara, a sukladno tome krivo je procjenjena i vrijednost zemljišta: 35.287.111 hrvatskih dinara umjesto 203.128.934,40 hrvatskih dinara. Ta pogreška uočena je prilikom pripreme dokumentacije za zajedničko ulaganje sa njemačkom tvrtkom „Dress & Sommer“ te je o grešci Hrvatski fond za privatizaciju obaviješten od strane tadašnjeg Predsjednika Uprave Jadrana d.d. Ivice Jerčinovića 01. listopada 1996. godine sa zahtjevom za ispravak dioničke glavnice Jadrana d.d. te je izrađen Ispravak elaborata o procjenjenoj vrijednosti HTP Danica. Međutim, Hrvatski fond za privatizaciju od Jadrana je zatražio identifikaciju katastarskih čestica kao i za svaku pojedinu katastarsku česticu način na koji ju je Jadran stekao kao i dokaze o tome. Početkom 1997. godine Uprava Jadrana d.d. ponovno traži od Hrvatskog fonda za privatizaciju te dostavlja tražene dokaze odnosno Rješenje skupštine općine Crikvenica iz 1964. godine kojim je to građevinsko neizgrađeno zemljište dodjeljeno na trajno korištenje ugostiteljskom poduzeću Danica čiji je pravni sljednik Jadran d.d. Crikvenica. Nakon toga Hrvatski fond za privatizaciju više ne odgovara, pa nova Uprava na čelu sa Vesnom Parat 21. prosinca 2004. godine ponovno šalje podatke o zemljištu Autokampa Selce i turističkog naselja Kačjak te podsjeća fond na komunikaciju 7 godina prije. Formalna pogreška koja se dogodila prilikom sačinjavanja Elaborata o pretvorbi 1992. godine ispravljena je naknadnim odlukama Uprave, Nadzornog odbora i Skupštine te je naknadno, u bilanci na dan 31.12.1996. godine proknjižena razlika u poslovnim knjigama Jadrana. Hrvatski fond za privatizaciju nikada nije prihvatio zahtjeve da ispravi počinjenu pogrešku te da Kačjak unese u Iskaz nekretnina.
Kada se govori o zemljištu Autokampa Selce, ono predstavlja turističko zemljište i nikada nije uključeno u kapital Jadrana sukladno Zakonu u pretvorbi. Prema mojim saznanjima unutar autokampa Selce je 74.000 četvornih metara pod zahtjevom za povrat od strane privatnih osoba.
Objekti Jadrana d.d. u listopadu 1992. godine primaju prve prognanike i izbjeglice i to u hotelima Ad Turres, Zagreb, Esplanade, Mediteran, Varaždin, Slaven i Crikvenica gdje se zadržavaju do konačnog iseljenja u listopada 2000. godine, dakle punih 9 godina.
Ključni problem Jadrana d.d. odnosno situacije u kojoj se nalazi su objektivno izračunate direktne ratne štete koje su podrazumijevale smještaj i prehranu i do 3000 prognanika i izbjeglica koji su ostvarili preko 1,4 milijuna noćenja te indirektne ratne štete. Ukupne direktne ratne štete obračunte su u visini nešto više od 44 milijuna kuna, no indirektne štete koje podrazumijevaju nemogućnost obavljanja djelatnosti su daleko više pa je ukupna ratna šteta procijenjena na preko 95 milijuna njemačkih maraka odnosno 48,7 milijuna eura. Danas bi taj dug iznosio preko 100 milijuna eura. Država kao većinski vlasnik i vjerovnik nije nikada sanirala te štete.
Godine su prolazile, mijenjali su se ljudi u Upravama i Nadzornim odborima kao i u Vladi Republike Hrvatske, a Jadran d.d. je sve više tonuo pod teretom brojnih kredita i obveza koje su za sobom nosile i dodatne troškove kamata. Protek vremena i nedonošenje odluke o privatizaciji tvrtke, počevši od raspisivanja natječaja u svibnju 2001. godine kada je na natječaj stiglo sedam ponuda za prodaju pod posebnim uvjetima odnosno za jednu kunu, pa sve do danas, učinilo je svoje. Svaka turistička sezona završavala je sa još većim minusom, a plaće su isplaćivane dijelom iz prihoda, a posljednje vrijeme sve više iz pozajmica Hrvatskog fonda za privatizaciju. Nastaju dugovi prema fondovima i Ministarstvu financija. 2005. godine Vlada RH osniva i Radnu skupinu za privatizaciju tri kvarnerska hotelska poduzeća među kojima je i Jadran d.d. na čelu sa tadašnjim potpredsjendikom Vlade Damirom Polančecom.
Pričalo se o dokapitalizaciji, sporazumima i skoroj privatizaciji, međutim 28. travnja 2010. godine objavljena je informacija da 13 bivših radnika želi svoja potraživanja naplatiti pokretanjem stečaja. U isto vrijeme po neznam koji put priča se o skoroj privatizaciji, ali radnici koji slušaju o skoroj privatizaciji pola desetljeća izgubili nisu posustali, a kako sami kažu, nitko od nadležnih ih nije niti kontaktirao i predložio da odustanu te je stečaj nad Jadranom otvoren 15. lipnja 2010. godine, a samo 16 sati prije zakazanog ročišta potpisan je Sporazum između Hrvatskog fonda za privatizaciju, Republike Hrvatske zastupane po DORH-u i Jadrana d.d. u prostorijama Grada Crikvenice. Predsjednica Uprave Jadrana d.d. samo je nekoliko sati prije nego što je potpisala sporazum dobila rješenje stečajne sutkinje o zabrani raspolaganja imovinom. Nakon ovih događanja pojavile su se oprečne informacije: sa jedne strane da su Kačjak i Kamp Selce ušli u temeljni kapital Jadrana, a sa druge strane da su preneseni u vlasništvo fonda za privatizaciju. Mjesec dana nakon potpisivanja sporazuma i otvaranja stečaja nad Jadranom, na snagu stupa Zakon o turističkom zemljištu. Koje su posljedice potpisivanja sporazuma kada ga se suprotstavi Zakonu o turističkom zemljištu nadam se da ćemo saznati danas.
U špekulacije i političke rasprave o tome tko je kriv, zašto je kriv i koji je krajnji cilj cijele ove priče ne želim ulaziti. Smatrali smo da je potrebna rapsrava po ovom pitanju na Gradskom vijeću jer gradski vijećnici i javnost mora biti upoznata sa budućnosti Jadrana d.d. kao još uvijek najvažnije gospodarskog subjekta u Gradu Crikvenici te smatramo da Gradsko vijeće mora donesti određene zaključke o tome. Prihodi od Jadrana d.d. čine 8% prihoda gradskog proračuna te četvrtinu prihoda Turističke zajednice Grada Crikvenice. 21. listopada zakazano je izvještajno ročište na kojem će se odlučivati o sudbini Jadrana te smatramo da u tom procesu Grad Crikvenica mora imati ključnu ulogu u očuvanju cjelovitosti i nastavka djelatnosti Jadrana. Vjerujem da izuzetna važnost ovog gospodarskog subjekta u našem Gradu nije upitna te da svi shvaćamo važnost ove rasprave koja ne bi trebala biti u prvom redu politička nego crikvenička.
